baner

Posljednje vijesti

petak, 27 Decembar 2013
JAVNI POZIV ZA PRIJEM OSOBLJA - REZULTATI TESTIRANJA
OBAVIJEST Poštovani kandidati, Obavještavamo sve kandidate koji su pristupili testiranju po...
Opširnije
petak, 06 Decembar 2013
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.
PRELIMINARNI REZULTATI ZA BOSNU I HERCEGOVINU, ENTITETE I BRČKO DISTRIKT BIH, KANTONE I OPĆINE  ...
Opširnije

Najčešća pitanja

POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA U BIH 2013

Šta je Popis?
Popis stanovništva najveće je statističko istraživanje jedne države kojim se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovništvu, domaćinstvima i stanovima. Cilj svakog Popisa je ustanoviti broj stanovnika za cijelu državu, kao i po svim teritorijalnim nivoima. Osim broja i prostornog rasporeda, Popis stanovništva osigurava podatke o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracionim i drugim značajkama stanovnika, kao i o broju domaćinstava, porodica i njihovim značajkama, te podatke o stambenom fondu i njegovim značajkama. Ti su podaci neophodni za provođenje ekonomskih i socijalnih razvojnih politika, te naučnih istraživanja, korištenje sredstava iz EU i frugih fondova, kao i druge potrebe građana, što znači da je Popis i najvažniji statistički izvor podataka о stanovništvu jedne države.
Prema preporukama Ujedinjenih naroda, popisi stanovništva se provode svakih deset godina. Posljednji popis stanovništva u BiH obavljen je 1991. godine.

Ko organizuje i provodi Popisa u BiH 2013?
Popis organizuju i provode statističke institucije u Bosni i Hercegovini: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske u saradnji sa ministarstvima i drugim institucijama nadležnim za poslove Popisa.

Članovi 20. i 21. Zakona definišu poslove Agencije i entitetskih zavoda, a članovi 32., 33. i 34. nadležnih ministarstava.

Šta je pravni osnov Popisa?
- Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 10/12 od 7.2.2012. godine, i 18/13; Zakona o organizaciji i provođenju Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine u Republici Srpskoj (Sl. glasnik RS br. 70/12 i 39/13),
- Preporuka Ekonomskog povjerenstva UN-a za Evropu i Statističkog ureda Evropske unije («Recommendations for the 2010 Censuses of Population and Housing),
- Uredbe (EC) br. 763/2008 Evropskog Parlamenta i Vijeća.

Šta je cilj svakog Popisa?
- broj stanovnika za cijelu državu, kao i po svim teritorijalnim nivoima: naseljima, općinama, gradovima, kantonima i entitetima;
- njihova demografska, etnička, obrazovna, ekonomska, migraciona i druga obilježjia;
- broj domaćinstava, porodica i njihove karakteristike i
- podatke o stambenom fondu i njegovim karakteristikama.

Koja su osnovna načela Popisa?
- Sveobuhvatnost teritorije i popisnih jedinica;
- Istovremenost, odnosno popisivanje svih jedinica Popisa u istom, precizno definisanom periodu, a podaci se odnose na isti, definisani kritični (referentni) momenat Popisa;
- Individualno popisivanje, što podrazumijeva da se sve jedinice Popisa popisuju individualno, odnosno za njih se popunjavaju individualni upitnici sa podacima o svim obilježjima, definisani kao sadržaj Popisa;
- Definisana periodika, odnosno popisi se provode u tačno definisanim vremenskim intervalima. U saglasnošću s Preporukama UN i Eurostata, popisi se provode u desetogodišnjim intervalima (samo pojedine zemlje, koje to finansijski mogu priuštiti, popise provode u petogodišnjim intervalima), oko godina koje završavaju sa nulom, čime se omogućava međunarodna uporedljivost podataka;
- Jedinstvena metodologija, odnosno jedinstvene definicije i klasifikacija jedinica Popisa i njihovih obilježja, kao i jedinstvena obrada podataka i objavljivanje rezultata;
- Zaštita podataka, odnosno zakonska obaveza svih učesnika u Popisu da se staraju o tajnosti i poverljivosti prikupljenih podataka u saglasnošću s postojećim zakonskim propisima;
- Racijonalnost u svim fazama Popisa, od pripreme pa sve do objavljivanja rezultata. To podrazumijeva, s najmanjim mogućim potroškom sredstava obezbijediti kvalitetne podatke kojima će biti zadovoljeni ciljevi Popisa.

Koji je značaj Popisa?
Popis će biti prvi pregled ekonomskih i društvenih podataka u Bosni i Hercegovini od 1991. godine, čime će se, na osnovu tačnih podataka, omogućiti:
- planiranje i realizacija privrednih i socijalnih razvojnih politika,
- za naučna istraživanja,
- za izradu projekata za korištenje sredstava iz IPA fondova,
- Popis će biti održan prema najvišim evropskim i svjetskim standardima,
- podaci će biti i međunarodno uporedivi i priznati.

Kada se održava popisivanje?
Popisivanje stanovništva, domaćinstava i stanova, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, počinje
1. oktobra u 9 sati ujutro, a završava 15. oktobra 2013. godine u 21 sat, prema stanju na dan 30. 9. 2013. godine u 24,00 sata (ponoć) - što se smatra referentnim datumom Popisa.

Gdje se provodi Popis?
Popis se provodi na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Popisom su obuhvaćene sve općine (142). Federacija Federacija Bosne i Hercegovine 79 općina; RS 62 i Brčko distrikt BiH.

Koje se jedinice popisuju?
Lica:
- državljani Bosne i Hercegovine s prebivalištem ili boravištem u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li su u trenutku Popisa prisutni u Bosni i Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i Hercegovine;
- strani državljani s dozvolom za stalni ili privremeni boravak u BiH bez obzira da li su u trenutku Popisa u Bosni i Hercegovini ili nisu;
- lica bez državljanstva;
- domaćinstva;
- stanovi i druge stambene jedinice.

Domaćinstva:
- Domaćinstvom se smatra svaka porodična ili druga zajednica lica koja zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba;
- Samačko domaćinstvo;
- Kolektivno domaćinstvo.

Stanovi:
- svi stanovi na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira da li se koriste za stalno ili povremeno stanovanje (za odmor i rekreaciju, ili u vrijeme sezonskih radova), ili su nenastanjeni,
- kao i druge prostorije/objekti koji nisu sagrađeni kao stan, ali se u vrijeme Popisa koriste za stanovanje i
- kolektivni stanovi.

Koje se jedinice ne popisuju?

Lica:
- Diplomatsko osoblje stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava u Bosni i Hercegovini, kao i članovi njihovih porodica;
- Strano vojno osoblje i članovi njihovih porodica locirani u Bosni i Hercegovini;
- Članovi i predstavnici međunarodnih organizacija i zajednica prisutnih u Bosni i Hercegovini za vreme Popisa i članovi njihovih porodica;
- Strani državljani koji u vrijeme Popisa kratkotrajno borave u Bosni i Hercegovini kao turisti, iz privatnih razloga, iz službenih razloga, zbog liječenja i slično.

Stanovi
- prazni stanovi koji još nisu završeni,
- stanovi koji su u potpunosti adaptirani i prilagođeni obavljanju djelatnosti u njima i ne mogu se dalje koristiti za stanovanje,
- stanovi na selu koji se u cjelini koriste za smještaj poljoprivrednog oruđa i alata, poljoprivrednih proizvoda, ogrijeva i slično, ili koji se koriste za preradu poljoprivrednih proizvoda,
- nenastanjeni (prazni) stanovi koji su, zbog izgradnje novih objekata, iseljeni radi rušenja ili su dotrajali, kao i oni koji nisu upotrebljivi za stanovanje.

Zašto nema obrasca za popis imovine za ljude koji žive u inostranstvu, te kako će se to rješavati?

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovni 2013. godine nije popis imovine, već je popis osoba, stambenih jedinica i domaćinstava, a podaci prikupljeni popisom neće se koristiti ni za administrativne registre, niti za bilo koje druge, osim za statističke svrhe. Dakle, ne postoji obrazac za popis imovine.

Popisom se popisuju stambene jedinice, nezavisno od toga u čijem su vlasništvu, da li se koriste ili ne, te koja im je namjena (za stanovanje, odmor...), a sve u cilju dobijanja podatka o stambenom fondu i njegovim karakteristikama, odnosno o uslovima i kvalitetu života građana koji žive u Bosni i Hercegovini.

Popisom se niti daju, niti umanjuju prava građana. Bilo koja prava državljana BiH neće biti narušena popisom i rezultatima popisa.

Po kojem osnovu se definiše ukupni broj stanovnika?
Za Popis stanovništva 2013. godine u Bosni i Hercegovini primjenjivati će se, u skladu s međunarodnim statističkim standardima za definisanje ukupnog stanovništva, koncept uobičajenog mjesta stanovanja (place of usual residence). Dakle, period od jedne godine i dulje, te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine, osnovni su kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje, odnosno naselja Popisa.
Tako da građani BiH koji žive u inostranstvu duže od 12 mjeseci neće biti uključeni u ukupni broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, jer su, po istom konceptu uključeni u ukupni broj stanovnika države u kojoj žive, odnosno imaju uobičajeno mjesto stanovanja. Oni će biti popisani putem posebnog obrasca za inostranstva, a prikupljeni podaci biće obrađeni po svim traženim elementima u obrascu i iskazani u posebnoj bazi podataka.

Kako se vrši popisivanje?
Popis će se provesti na tradicionalan način, metodom intervjua, koristeći princip od vrata do vrata.
Intervju sa ispitanicima će obaviti popisivači.
Način popisivanja je regulisan i definisan Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Metodologijom za pripremu, organizaciju i provođenje Popisa i Uputstvom za popisivače i drugim uputstvima Agencije, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.

Kada će i kako popisivači pospisivati?
Ovlašteni popisivači će posjetiti sva domaćinstva od vrata do vrata i obavljati intervjue sa građanima. Popisivanje će se vršiti svaki dan u vremenu od 09,00 do 21,00 sati i to u prisustvu najmanje jedne odrasle osobe u domaćinstvu.
Ako popisivač, u vrijeme popisivanja, ne zatekne u domaćinstvu (ili domu) osobe obuhvaćene Popisom, ostaviti će im pismeno obavještenje o vremenu ponovnog dolaska popisivača ili adresu i broj telefona nadležne popisne komisije koju osobe trebaju kontaktirati najkasnije do 15. oktobra 2013. godine kako bi se organizovalo njihovo popisivanje.

Na koji način možemo prepoznati popisivače?
Popisivači će imati prepoznatljivu akreditaciju, ovlaštenje i torbu s logotipom, s popisnim materijalima. Prije ulaska u kuću/stan, popisivač je dužan pokazati iskaznicu kojom potvrđuje ovlaštenje i ukratko objasniti cilj posjeta.

Koji su instrumenti za prikupljanje podataka?
- Popisnica (obrazac P-1) služi za upisivanje podataka o osobi;
- Upitnik za domaćinstvo i stan (obrazac P-2) služi za upisivanje podataka o domaćinstvu, stanu i poljoprivredi;
- Kontrolnik (obrazac P-3) služi za evidentiranje svih popisnih jedinica u popisnom krugu.

Šta je postpopisna anketa – kontrolni Popis?
Nakon završetka popisivanja, u periodu od 2. do 10. novembra, 2013. godine, Agencija u saradnji sa entitetskim zavodima za statisitiku provodi posebno istraživanje nazvano Postpopisna anketa (Kontrolni popis) za kontrolu obuhvata i kvaliteta podataka iz Popisa, na uzorku od oko 1% ukupnog broja popisnih krugova.

Ovo istraživanje se provodi na posebnim obrascima i u skladu s posebnom Metodologijom koju propisuje direktor Agencije.

Agencija za statistiku BiH odgovorna je za sve faze (uključujući metodologiju, organizaciju, provođenje i analizu) postpopisne ankete.

Kako će se zaštiti lični i drugi podaci?

Lični podaci koji se prikupljaju Popisom, podliježu posebnoj zaštiti koja se obezbijeđuje u svim fazama realizacije (prikupljanje, kontrola, obrada i objavljivanje rezultata Popisa).

Popisivači i sva druga lica koja obavljaju poslove u vezi s Popisom dužni su da čuvaju trajno kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove lične, porodične i imovinske prilike.

Zaštita ličnih podataka osigurati će se u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine.

Za šta će se upotrebljavati lični podaci?
Podaci prikupljeni popisom koristiti će se isključivo u statističke svrhe.
- Izjava o povjerljivosti - u skladu sa članom 15. Zakona svi učesnici u Popisu potpisuju Izjavu o povjerljivosti.
- Komentarisanje podataka prikupljenih Popisom – Popisivač ne smije da komentariše prikupljene podatke sa bilo kojom drugom osobom osim sa svojim općinskim/gradskim instruktorom koji kontroliše njegov rad i sa državnim/entitetskim instruktorom.
- Čuvanje popunjenih obrazaca - tokom popisivanja ne dozvoliti pristup popisnom materijalu drugim licima osim općinskom/gradskom i državnom/entitetskom instruktoru, ovlaštenom osoblju statističkih institucija i članovima evropske posmatračke misije.

Zbog čega su nam, generalno, neophodni popisni podaci?

Popis i popisni podaci su nam potrebni:
• za stvaranje realne slike o društveno – ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini;
• da budu osnova vladama svih nivoa za planiranje razvoja kako države tako i svake regije i lokalne zajednice;
• da olakšaju domaćim i stranim kompanijama da planiraju razvoj i investicije;
• da olakšaju rad naučnoj i akademskoj zajednici;
• Popis je također i pozitivan korak na putu evropskih integracija i korištenja sredstava iz IPA fondova;
• Popis je moćan instrument u razvoju demokratije i civilnog društva zato što mjeri stvarnost, a ne mišljenja;
• što će prikupljeni podaci biti međunarodno priznati i uporedivi sa podacima drugih zemalja, te omogućiti nam bolju ocjenu vlastitih rezultata.

Zbog čega su nam, konkretno, neophodni popisni podaci?

Nakon Popisa znati ćemo također:
• Kakva je situacija u obrazovnom sistemu, šta tačno, prema strukturi stanovništva, može planirati i ponuditi neka obrazovna institucija, te koliko je, na primjer, sada stanovnika u dobi od 10 do 19 godina koji bi se mogli upisati u srenju školu ili na fakultet u narednih 10 godina i šta treba uraditi da se unaprijedi kvalitet obrazovanja.
• Kakva je tačno situacija u segmentu zapošljavanja, sa ciljem da Vlada/vlade mogu definisati priorite i programe po pitanju smanjenja broja nezaposlenih.
• Kakve su mogućnosti po pitanju stambene izgradnje, sa ciljem da se lakše kreiraju urbanistički planovi i razvija stanogradnja.
• Kakav je stepen tehnološkog razvoja u zemlji, da li svi građani mogu koristiti napredne tehnologije, da li je taj razvoj ravnomjeran u svim područjima - sa ciljem da se svima daju iste mogućnosti.
• Kakva je situacija sa snabdijevanjem pitkom vodom, sa sistemom kanalizacije i kakvog uticaja imaju na uslove života građana.
• Koliko ima nepismenih, koliko pismenih i kojeg stepena obrazovanja, te kakva je situacija sa ženskom populacijom ili sa pripadnicima određenih starosnih grupa i da li postoje neke značajne razlike po ovom pitanju.
• Da li je poljoprivreda značajan segment privrede/ekonomije naše zemlje, koliki je potencijal ovog segmenta privrede i da li i šta treba raditi da se unaprijedi.
• Kakva je situacija po pitanju migracije stanovništva u BiH, zbog čega se ljudi preseljavaju, zbog posla, škole, uslova života.
• Da li migracije imaju uticaja na rast ili smanjenje broja stanovništva u nekom mjestu, gradu ili regiji sa ciljem planiranja boljih uslova za život.
• Da li ljudi preferiraju da žive zajedno u jednom domaćinstvu ili odvojeno. Da li i u kojoj mjeri je to povezano sa ekonomskom situacijom.
• Koji su osnovni izvori sredstava za život bh. građana, koje kategorije ljudi najviše zavise od pomoći društva.
• I mnoštvo drugih tačnih i objektivnih podataka koji će omogućiti svim građanima BiH, institucijama i organizacijama da realno planiraju svoju i budućnost cijelog bh. društva.

Koje su obaveze građana?
Obaveza svih građana je da se popišu, kao i da daju potpune i tačne podatke na pitanja iz popisnih obrazaca.

Za osobe koje ne odgovore ili daju pogrešne podatke, na osnovu Zakona o popisu (član 43.) i Zakona o organizaciji i provođenju popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srpskoj (član 18.) predviđena je novčana kazna.

Kako su riješena pitanja 24, 25 i 26?
Vijeće ministara BiH je na 46. sjednici formulisalo pitanja koja se odnose na državljanstvo, etničku pripadnost, vjeru i maternji jezik.

Kod pitanja koja se odnose na državljanstvo, etničku pripadnost, vjeru i materinski jezik građani imaju potpunu slobodu izjašnjavanja. Popisivač nema pravo da sugeriše odgovor tako da se građani mogu izjasniti onako kako žele. Popisivači će evidentirati sve odgovore, a statističke institucije će im dodijeliti šifre i unijeti u bazu podataka.

Koji su organi i izvršioci Popisa?
Popis organizuju i provode statističke institucije u Bosni i Hercegovini: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku RS u saradnji sa ministarstvima i drugim institucijama nadležnim za poslove Popisa.

Za posebne potrebe pripreme, vršenja i obrade podataka Popisa formirati će se posebni ad hoc organi određeni u čl. 24., 25. i 26. ovog zakona, i to:
• popisni biroi: Centralni popisni biro, Popisni biro Agencije, popisni biroi entitetskih zavoda za statistiku i Popisni biro Brčko distrikta BiH,
• kantonalne popisne komisije i
• općinske popisne komisije.

Agencija i entitetski zavodi za statistiku obavljaju određene zadatke u Popisu preko državnih i entitetskih instruktora. Državne instruktore imenuje direktor Agencije, a entitetske instruktore imenuju direktori entitetskih zavoda za statistiku.

Neposredni izvršioci Popisa su općinski/gradski instruktori i popisivači koje imenuju Popisne komisije lokalne samouprave.

Koliko će biti angažovano popisnog osoblja?
Prema trenutnoj procjeni i planu aktivnosti, pored zaposlenika statističkih institucija u BiH, na Popisu stanovništva će raditi još:
- 18.879 popisivača (plus dodatnih 20% koji će biti angažovani u slučaju odustajanja),
- 2.464 općinskih instruktora na terenu (plus dodatnih 20% onih koji će biti angažovani u slučaju odustajanja),
- 30 članova Kantonalnih popisnih komisija (10 kantona u FBiH po 3 člana),
- 625 članova popisnih komisija općina/gradova (142 za svaku općinu u BiH po jedna. U zavisnosti od veličine općine mogu imati od 4-6 članova),
- 243 državnih i entitetskih instruktora (državnih 40; entitetskih: 126 FBiH + 77 RS),
- 250 - 300 vanjskih saradnika na pripremi i obradi materijala.

Kada će biti objavljeni rezultati Popisa?
Agencija za statistiku BiH u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku utvrđuju popisne tabele i objavljuju rezultate Popisa.

• Preliminarni rezultati Popisa biće objavljeni u roku od 90 dana nakon završetka popisivanja. Objaviti će se podaci o broju popisanih osoba, stanova i domaćinstava, kao i broj domaćinstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
• Rezultati Popisa određeni jedinstvenim programom za obradu podataka objavljivati će se u periodu od 1. 7. 2014. do 1. 7. 2016. godine.

Koliki je budžet Popisa?
Prema članu 38. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine namjenska sredstva za finansiranje poslova i zadataka Popisa osiguravaju se iz budžeta Bosne i Hercegovine, entiteta, Brčko distrikta BiH, međunarodnih donacija i drugih izvora.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za statistiku BiH, usvojilo je 28. 4. 2013. godine Finansijski plan za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.

Prema Finansijskom planu, bruto troškovi Popisa iznositi će 46.489.665 KM.

Evropska unija dodijelila je, u obliku granta, Agenciji za statistiku BiH, 7,5 miliona eura kao dodatnu podršku Popisu stanovništva u BiH čime bi direktno podržala popisni rad na terenu i pokrila oko 35 posto ukupnih procijenjenih troškova Popisa stanovništva.

Koji je slogan Projekta?
Slogan je „Moj korak u budućnost".

Radio spot

DanasDanas214
Ukupno posjetaUkupno posjeta389486
Trenutno online: 3
© 2013 BHAS, RZS RS, FZS - Reprodukovanje sadržaja ove web stranice, potpuno ili djelomično, u izvornom ili izmijenjenom obliku, kao i korištenje materijala snimljenih u sistemu za pohranjivanje, u bilo kojem obliku i na bilo koji način je zabranjeno bez pismenog dopuštenja autora ovih statističkih podataka koji su Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republički zavod za statistiku Republike Srpske. Korištenje sadržaja ove web stranice u svrhe kao što su objašnjenja ili opravdavanje naslova, u člancima, studijama, knjigama je dopušteno samo uz precizan navod koji ukazuje na izvor.